Neretvanska mandarina

Neretvanska mandarina

Mandarina je uvijek zeleno drvce okićeno sjajnim čvrstim listovima. Za vrijeme cvata kite ga bijeli mirisni cvjetovi koji rode sočnim narančastim plodovima. Iako sliči svojem srodniku naranči, njena kora se puno lakše guli, kriške lakše odvajaju, a okus joj je slađi. Mandarine uključuju cijeli niz sorti, u koje, između ostalih spadaju i klementine, a sorte koje su uzgajaju u Neretvi su Unshiu, Chahara, Okitsu, Saigon i Ichumare. Mandarina najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. Međutim, ubraja se u najotpornije agrume, s obzirom na hladnoću. Za naše uzgojno područje najznačajnija je skupina Satsuma ili Unshiu mandarina.

 Dolina Neretve je krajnje uzgojno područje na kojem mogu uspijevati agrumi.

neretvanska dolina

Primjer plantaža neretvanskih mandarina

U svijetu se agrumi uzgajaju gospodarski značajno u pojasu između 40. sjeverne i 40. južne obratnice. Sjevernije od 40-og stupnja agrumi se komercijalno uzgajaju samo na tri mjesta u svijetu, među kojima je i područje doline Neretve, koje siječe 43. paralela (Bakarić, 1983. i Prović, 1991.). Razlog tome je blaga mediteranska klima te povoljan temperaturni režim. Prosječna godišnja temperatura iznosi 15.4°C, a insolacija iznosi 2.704,8 sati nagodinu, što predstavlja izuzetno povoljne uvjete za uspješan uzgoj mandarine Unshiu

 

 

PODRIJETLO I RASPROSTRANJENOST

Ime je mandarina dobila po svijetlo narančastoj odjeći mandarina – drevnih kineskih javnih službenika – jer je bila dostupna isključivo povlaštenim klasama. Iako je uzgajana u Kini preko tri tisuće godina, tek je u devetnaestom stoljeću pristigla u Europu i Sjevernu Ameriku. Popularnost im je bila toliko velika da su posjetitelji Kini uvijek uzimali sjemena sa sobom, pa su se brzo proširile i na istok u Japan, Filipine i Australiju, i na zapad, preko Indije i Arabije do sjeverne Afrike. U Europu su došle preko Gibraltara (Tangiers), pa su ih Europljani počeli zvati i tangerine. Kako su dosta prilagodljive i otporne na hladnoću, danas se mandarine uzgajaju po cijelom svijetu, a najviše u sjevernoj Africi, uzduž Mediterana, u Kini, Brazilu, Japanu i Americi. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine. Zanimljiva je priča i kako je stablo mandarine došlo u naše krajeve. Godine 1933. jedan brod iz kraljevine Jugoslavije u Japan je odvezao banatske pšenicu od koje se pravio naročito kvalitetan i ukusan kruh. Nakon što je brod istovaren, a Japanci isprobali kruh, oduševljeni počasni konzul u Japanu Ujeyama iz Tokya poslao je darove istoka 372 sadnice agruma i to sorte: Unshiu, Honikan i Natsu Mikan.

ZDRAVLJE
Mandarine su bogate i vitaminom A i folnom kiselinom. Jedna mandarina sadrži 16 posto dnevne vitamina A te pet posto dnevne preporučene vrijednosti folne kiseline. Od minerala, u ovom su plodu prisutni kalij, kalcij, magnezij, bakar i željezo. Jedna velika mandarina donosi 199 mg ili šest posto preporučene dnevne količine kalija, potrebnog za ravnotežu razine tekućine u tijelu i reguliranje krvnog tlaka. Sadrži i 44 mg odnosno četiri posto dnevne vrijednosti kalcija, nužnog za izgradnju i održavanje gustoće kostiju. Zahvaljujući sinergijskom djelovanju vitamina C i flavona mandarina posjeduje vrlo snažna antioksidacijska svojstva. Konzumiranjem mandarine potiče se zdravlje imunološkog sustava i reducira štetno djelovanje radikala na DNA, koje može uzrokovati rak i ubrzati proces starenja. Znanstvenici s Tokyo College of Pharmacy tvrde da tangeretin iz mandarine može pomoći u procesima reduciranja razvoja stanica leukemije, bez štetnog djelovanja na zdrave stanice.

Mandarina je izvor i narančastog karotenoida beta-kriptoksantina koji može značajno smanjiti rizik od pojave raka pluća. Studija objavljena u Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention povezala je hranu bogatu kriptoksantinom sa smanjenim rizikom od pojave raka pluća za 37% u pušača. Istraživanja koja se provode u Japanu pokazala su da sok od mandarine štiti oboljele od hepatitisa C od raka jetre. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča konzumaciju citrusa za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Prisutni nutrijenti sprečavaju oksidaciju kolesterola i nakupljanje na stjenke arterija, koje može uzrokovati moždani ili srčani udar.

Mandarine imaju i određeni udio vlakana, koja osim što doprinose snižavanju kolesterola, korisna su i za ublažavanje konstipacije, simptoma koji se javlja kod oboljelih od sindroma iritiranog debelog crijeva, daju osjećaj sitosti te na taj način pomažu u reguliranju težine. Mandarina ima relativno nizak glikemijski indeks što znači da se prirodno prisutan šećer polako otpušta u krvi, stoga se mogu preporučiti kao međuobrok oboljelima od dijabetesa. Konzumiranjem mandarine doprinosi se zdravlju probavnog sustava jer prisutni antioksidanti smanjuju mogućnost infekcije koje uzrokuje bakterija Helicobacter pylori odgovorna za nastajanje čireva i time povećava rizik od pojave raka želuca. Tonik od mandarine potiče rad metabolizma i jetre te na taj način i olakšava apsorpciju nutrijenata.

Mandarine imaju smirujući utjecaj i na živčani sustav te se preporučuju kod nervoze, stresa, a i ublažavanja alergijskih reakcija. Osim toga sastojci mandarine pozitivno djeluju i na kognitivno zdravlje, jer poboljšavaju funkcije mozga i doprinose boljem pamćenju.

UPOTREBA

Mandarina se najčešće konzumira svježa neposredno nakon što je oguljena. Mandarina je omiljena, osim zbog sočnog i slatkog mesa, i zbog laganog guljenja prilikom kojeg se oslobađa lijepi miris eterične kore koja se koristi svježa, sušena ili nakon kuhanja u šećernom sirupu za ukrašavanje kolača i slastica. Mandarine se često koriste u voćnim salatama, kao kriške prelivene ili uronjene u čokoladu, česti su ukras na tortama od čokolade i kolaču od sira, a izvrsno se slažu s jabukama, kruškama, orašastim plodovima, posebice bademima. Sok od mandarina može biti izvrstan sastojak marinadi za mesa od peradi. Umak od mandarina možete poslužiti sa svinjetinom, teletinom, mekanom junetinom uz meso divljači te jela od tjestenine. Rezanci od kore mandarina mogu se sušiti pa dodavati u razne umake tijekom kuhanja.

Eterično ulje mandarine dobiva se hladnim prešanjem sirove kore ovog voća. Ovo ulje slatkastog mirisa koristi se na samo za osvježavanje prostora, nego i pomaže kod cijelog niza tegoba poput smirivanja napetosti i tjeskobe, poboljšavanja rad jetre ili suzbijanja razvoja akni na koži. Eterično ulje mandarine koristi se u losionima za čišćenje i toniziranje kože, tijekom trudnoće za sprečavanje strija te se dodaje u kupke za smirenje i opuštanje.

ZANIMLJIVOSTI
– Vitamin B12 iz mandarine usporava proces sijeđenja kose!
– Ime tangerina mandarina je dobila od drugog naziva za Gibraltar (Tangiers) preko kojeg je dospjela u Europu iz sjeverne Afrike
– Mandarina je ukras i simbol Božića u mnogim kulturama, uključujući SAD i Kanadu. U Aziji je ona simbol Kineske Nove godine