Batat (lat. Ipomoea batatas) je vi\u0161egodi\u0161nja gomoljasta biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih podru\u010dja Srednje i Ju\u017ene Amerike. Spada u skupinu korjenastog povr\u0107a, zbog velikog korijena, koji se odlikuje \u0161krobnim i slatkastim okusom. Razne civilizacije upotrebljavaju ga ve\u0107 najmanje 5000 godina. Danas se masovno konzumira u Americi, Aziji i Africi, a najvi\u0161e proizvodi u Kini, Indoneziji i Ugandi. U Europi je batat ne\u0161to manje zastupljen, ali posljednjih desetak godina postaje sve popularniji. Uzgaja se i u na\u0161im krajevima, gdje je poznat pod nazivom \u201eslatki krumpir\u201c.<\/p>\n
Batat mo\u017ee ispuniti veliki dio svakodnevnih \u010dovjekovih prehrambenih potreba. Nutritivno se sastoji od mno\u0161tva ugljikohidrata, vitamina i minerala. Iznimno velika koli\u010dina vitamina A batat svrstava u namirnice koje se ne bi smjele izbjegavati. Tako\u0111er, dobar je izvor vlakana, biotina, kalija, fosfora te vitamina B skupine, C vitamina, beta-karotena te metala mangana i bakra. Sadr\u017ei i fitosterole, karotene i karotenoide, folnu kiselinu, vitamine D i E te magnezij i \u017eeljezo. Sadr\u017ei mnogo \u0161kroba i vrlo malo masti te je visokokvalitetna energetska namirnica. Preporu\u010duje se sporta\u0161ima i dijabeti\u010darima te svima koji zbog zdravstvenih razloga moraju paziti na prehranu. Hranjivi batat ima vrlo dobro djelovanje na organe endokrinolo\u0161kog sustava. Blagotvorno utje\u010de na debelo crijevo, slezenu, gu\u0161tera\u010du, \u017eeludac i bubrege. Mo\u017ee pomo\u0107i i kod problema s ko\u017eom. Izvrsno neutralizira \u0161tetne slobodne radikale u organizmu i ja\u010da cijeli imunolo\u0161ki sustav.<\/p>\n
Ako patite od dijabetesa ili vi\u0161ka kilograma, uvrstite zdravi batat na svoj jelovnik, i u\u017eivajte u njegovom aromati\u010dnom okusu i zdravstvenim dobrobitima. Slo\u017eeni ugljikohidrati i vlakna u batatu omogu\u0107uju postupno i polagano osloba\u0111anje \u0161e\u0107era i njegovu apsorpciju u krvotoku. Zato je izvrsna namirnica za osobe koje boluju od dijabetesa. Omiljena je namirnica i osobama koje kontroliraju tjelesnu te\u017einu. Bogatstvo vlakana pru\u017ei sitost bez osje\u0107aja te\u017eine i talo\u017eenja masti. Dodatna prednost batata le\u017ei u manganu, kojim obiluje. On poma\u017ee u metabolizmu ugljikohidrata i \u010dimbenik je u nizu enzima, va\u017enih za proizvodnju energije i prijeko potrebnih antioksidansa.<\/p>\n
<\/p>\n
Budu\u0107i da batat je batat izvor vitamina B6, smanjuje rizik od sr\u010danih bolesti. Naime, B6 vitamin je potreban tijelu jer razbija tvar koja se zove homocistein, a koja mo\u017ee izravno o\u0161tetiti krvne \u017eile. Pokazalo se da su pojedinci koji su pretrpjeli sr\u010dani udar, unato\u010d tome \u0161to su imali normalnu ili \u010dak nisku razinu kolesterola, \u010desto imali upravo visoku razinu homocisteina.Mineral kalij poma\u017ee u kontroli krvnog tlaka, a batat njime isto obiluje. Stoga je potreban ljudima koji ne jedu dovoljno vo\u0107a i povr\u0107a, a uz to unose previ\u0161e natrija (pretjerano slanu hranu) jer im tada \u010desto manjka kalija. Nedovoljno kalija u kombinaciji s visokim unosom natrija nerijetko dovodi do hipertenzije. Batat mo\u017ee pomo\u0107i u svim navedenim stanjima jer smanjuje visok tlak i \u0161titi srce i krvne \u017eile.<\/p>\n
Beta-karoten iz batata je sna\u017ean antioksidans. Istra\u017eivanja su pokazala da osobe koje jedu hranu s visokim udjelom beta-karotena (naran\u010dasto i lisnato povr\u0107e) imaju smanjen rizik od karcinoma.Batat je pokazao djelotvoran u\u010dinak na smanjenje rizika od raka plu\u0107a, debelog crijeva i \u017eeluca. Jedna studija, provedena nad \u017eenama u razdoblju prije menopauze, otkrila je da konzumiranje puno povr\u0107a koje sadr\u017ei beta-karoten, folnu kiselinu, vitamin C i vlakna (poput batata) smanjuje rizik od raka dojke za 50%. Budu\u0107i da batat sadr\u017ei vi\u0161e beta-karotena od mrkve i vi\u0161e C vitamina od raj\u010dice, onkolozi i udruge za lije\u010denje kancerogenih bolesnika savjetuju redovitu uporabu batata u prehrani. Isti stav potvr\u0111uje i ameri\u010dki Institut za istra\u017eivanje raka.<\/p>\n
<\/p>\n
Iako naizgled nalikuje obi\u010dnom krumpiru, zapravo je s njim povezan samo izdaleka. Ne pripadaju istoj botani\u010dkoj obitelji.\u00a0Korijen batata je kvrgav, izdu\u017eenog i \u0161iljastog oblika te glatke kore koja mo\u017ee biti \u017eute, naran\u010daste, crvene, ljubi\u010daste, be\u017e i sme\u0111e boje. O\u010di\u0161\u0107eni batat je, tako\u0111er \u0161irokog raspona boja \u2013 od bijele, \u017eute i be\u017e, preko naran\u010daste i crvene, sve do ru\u017ei\u010daste i ljubi\u010daste. Valja imati na umu da su plodovi naran\u010daste, ru\u017ei\u010daste i crvene boje vla\u017eniji i sla\u0111i nego bijele i \u017eute vrste. U prehrani se, osim gomolja, ponekad koristi i njegovo mlado li\u0161\u0107e te izdanci.<\/p>\n
<\/p>\n
Batat obi\u010dno se jede kuhan ili pe\u010den.\u00a0Ne trebate ga soliti jer je zbog obilja minerala doslovno – slastan. Radi o\u010duvanja njegova aromati\u010dnog okusa bolje ga kuhajte na pari, nego u vodi, oko 30 \u2013 40 minuta. Mo\u017eete ga pe\u0107i kao krumpir i poslu\u017eiti kao prilog, ali i pripravljati kao samostalno jelo.\u00a0S obzirom na njegove zanimljive boje, na tanjuru izgleda vrlo privla\u010dno i u obliku pirea. Pogodan je i za spravljanje okruglica, kruha te raznih slastica (pudinga, pita, savija\u010da). Mlade listove i izdanke mo\u017eete pripremiti kao \u0161pinat, a korijen mo\u017eete jesti i dok je sirov. Jedite ga s korom – kora batata sadr\u017ei korisna dijetalna vlakna.<\/p>\n
<\/p>\n
Batat (lat. Ipomoea batatas) je vi\u0161egodi\u0161nja gomoljasta biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih podru\u010dja Srednje i Ju\u017ene Amerike. Spada u skupinu korjenastog povr\u0107a, zbog velikog korijena, koji se odlikuje \u0161krobnim i slatkastim okusom. Razne civilizacije upotrebljavaju ga ve\u0107 najmanje 5000 godina. Danas se masovno konzumira u Americi, Aziji i Africi, a najvi\u0161e proizvodi u Kini, […]\n","protected":false},"author":163,"featured_media":19955,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[79],"tags":[190,193,194,192,191,138],"class_list":["post-19961","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nasa-proizvodnja","tag-batat","tag-bijeli-batat","tag-krompir-ili-batat","tag-ljubicasti-batat","tag-narancasti-batat","tag-neretvansko-zlato"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/users\/163"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19961"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19961\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}