{"id":20589,"date":"2020-10-14T15:36:24","date_gmt":"2020-10-14T13:36:24","guid":{"rendered":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/?p=20589"},"modified":"2021-09-18T12:55:17","modified_gmt":"2021-09-18T10:55:17","slug":"bogatstvo-citrusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/bogatstvo-citrusa\/","title":{"rendered":"Bogatstvo citrusa"},"content":{"rendered":"<p>Bogati vitaminima a siroma\u0161ni kalorijama. Svi agrumi obiluju bioaktivnim sastojcima: flavonoidima, karotenoidima, sterolima, limonoidima, vitaminom C itd. Upravo ovi sastojci odgovorne za ljekovita i preventivno antikancerogeno svojstvo citrusa. Flavonoidi ili bioflavonoidi (lat. flavus = \u017euto) su prirodni sastojci biljaka i prvobitno su nazivani vitaminom P (\u0161to je kasnije odba\u010deno). Postoje brojne studije o njihovom blagotvornom u\u010dinku na organizam, ali jo\u0161 uvijek nisu u potpunosti dokazana i prihva\u0107ena. Studije pokazuju da flavanoni citrusa pobolj\u0161avaju funkcije krvnih \u017eila i smanjuju upale, a indirektno i smanjuju i rizik od mo\u017edanog udara.<\/p>\n<p>Plodovi roda Citrus tako\u0111er imaju intenzivan miris zbog flavonoida i limonoida, koji su zapravo terpeni. Tarpeni su organski spojevi za koje se pretpostavlja da imaju pozitivne u\u010dinke na zdravlje i poma\u017eu u borbi protiv bakterija, upala, stresa i gljivica i stresnog okoli\u0161a. Tarpeni se izme\u0111u ostalog nalaze i u kanabisu, koji je preporu\u010den i kao lijekovito sredstvo kod nekih bolest, ali to je druga tema.<\/p>\n<blockquote><p>Uz obilje organskih kiselina, beta karotena, pektina, terpena, kalcijevog oksalata, citrata te malu energetsku vrijednost citrusi se koriste kod regulacije te\u017eine i u razli\u010ditim dijetama. 100 gr. narand\u017ee ima 48cal , limun 43, nektarina 50 kcal. Citrusi sadr\u017ee limunsku kiselinu i velike koli\u010dine vitamina C.<\/p><\/blockquote>\n<p>Djelovanje limunske kisaline je uglavnom pozitivno. Limunska kiselina je normalan sastojak ljudske krvi i urina (mokra\u0107e). Njene soli su citrati. Me\u0111utim u nekim slu\u010dajevima kod problema sa probavom i kod prekomjerne upotreba limunska kiselina mo\u017ee izazvati i neke probleme (dentalna eroziju ako imate problema sa regulacijom ph vrijednosti u usnoj \u0161upljini ili Gastroezofagealni refluks ako imate problema sa \u017eeluda\u010dnim \u010dirom).<\/p>\n<h3>Kako konzumirati citruse?<\/h3>\n<p>Najbolji zdravstveni efekti pri konzumaciji citrusa posti\u017eu se konzumacijom cijelih citrusa ili svje\u017ee iscje\u0111enih sokova ili smutija. Preporuka je da se kao za\u010dini citrusi jedu svje\u017ei. Po nekim izvorima bolji efekti se posti\u017eu ukoliko se citrusi kombiraju sa medom. Kori\u0161tenje termi\u010dke obrade a pogotovo komercijalno obra\u0111eni sokovi nemaju toliko antioksidansa a naj\u010de\u0161\u0107eo sadr\u017ee previ\u0161e \u0161e\u0107era.<\/p>\n<p>Namirnice bogate vitaminom C i beta karotenom (a svi citrusi su takva namirnice) dokazano poma\u017eu saniranju upala koje se javljaju kod reumatoidnog artritisa.<\/p>\n<h3>Limun<\/h3>\n<p>Plod limuna sadr\u017ei od 40 do 50% soka. Boja soka je \u017euta do blijedo zelena, a ukus kiseo. Sadr\u017ei do 8% limunske kiseline, manje koli\u010dine drugih organskih kiselina, oko 3% \u0161e\u0107era i puno vitamina, prije svega C-vitamin. Prosje\u010dno u 100 g limuna nalazi oko 50 mg vitamina C. 100 grama limuna ima samo 29 kcal, jer ne sadr\u017ei mnogo \u0161e\u0107era. Njegova energetska vrijednost je jedna od najmanjih me\u0111u ostalim citrusnim vo\u0107em. 100 grama limuna ima oko 3 grama vlakana \u0161to zadovoljava oko 7% RDA preporuke za vlakna na dnevnom unosu. Limun pripada grupi vo\u0107a sa izrazito niskim glikemijskim indeksom. Limun je odli\u010dan izvor vitamina C, i zadovoljava preko 85% RDA dnevne potreba vitamina C. Medicinska svojstva limuna su u potpunosti prisutna samo u zrelim, ali ne i prezrelim plodovima.<br \/>\nZa razliku od dugih citrusa, limunovo drvo cvjeta i daje plodove tokom cijele godine. Zbog svoje kiselosti, u kulinarstvu se uglavnom koristi kao za\u010din. Limun je prirodni, antiseptik i antioksidans. Spre\u010dava gripu, prehladu i mnoge vrste infekcija, a tako\u0111e \u0161titi od stresa i depresije. Za oboga\u0107ivanje arome jela upotrebljava se kora i meki dijelovi ploda limuna. Kora ploda sadr\u017ei glikozide, eteri\u010dna ulja, hesperidin koji jelima daju vrlo svojstven miris i ukus.<\/p>\n<h3>Narand\u017ea mandarina i klementina<\/h3>\n<p>Postoji nekoliko vrsta narand\u017ee: kisela narand\u017ea, narand\u017ea valencija, crvena narand\u017ea, Bergamot narand\u017ea, Jaffa\u2026 Sve sorte i vrste imaju sli\u010dna nutritivna i ljekovita svojstva. U nutritivnom smislu narand\u017ea obiluje vitaminom C i mno\u0161tvom fitokemikalija (po nekim studijama narand\u017ea ima vi\u0161e od 170 fitokemikalija). Moraju se pa\u017eljivo \u010duvati jer su osetljive na pritisak, a na\u010dinjanje kore dovodi do kvarenja. Kod pomorand\u017ee je, ina\u010de, sve korisno \u2013 kora, plod i cvet, pa je i u konzumiranju \u0161iroko zastupljen. Mandarina je po svom sastavu vrlo sli\u010dna narand\u017ei. U 100 g mandarine ima 30 mg vitamina C (narand\u017ea na istu koli\u010dinu ima 50 mg C vitamina), a tu su i vitamini B skupine, minerali kalcij, magnezij, cink, pa \u010dak i 160 mg kalija, koji je, izme\u0111u ostalog, zaslu\u017ean za dobar rad srca. Klementina je nastala ukr\u0161tanjem narand\u017ee i mandarine. Prepoznatljiva je i po specifi\u010dnom mirisu i aromi. Kao i ostali citrusi, klementina je odli\u010dan izvor vitamina C, flavonoida i vlakana, a preporu\u010duje se kao odli\u010dno prirodno sredstvo protiv celulita<\/p>\n<h3>Grejpfut crveni i \u017euti borci protiv artritisa<\/h3>\n<p>Postoji desetak vrsta grejpruta a najpoznatiji su crveni i \u017euti. Sve vrste sadr\u017ee puno \u0161e\u0107era i ne\u0161to biljnih vlakana, a skroba ima samo u tragovima. Grejpfrut (ili samo grejp) se jede olju\u0161ten i isjeckan. Zbog gorkog ukusa mo\u017ee da mu se dodati ne\u0161to malo \u0161e\u0107era, ili bolje meda. Preporuka je da se zasla\u0111ivanje izbjegava i da se jede u kombinaciji sa drugim vo\u0107em ili da se miksa u smuti sa npr. narand\u017eama i bananama. Mo\u017ee da se koristi i u vo\u0107nim salatama. Crveni grejpfrut sadr\u017ei vi\u0161e antioksidanasa (naro\u010dito vitamina A) od \u017eutog grejpfruta. Grejpfrut sadr\u017ei salicilnu kiselinu koja poma\u017ee u razgradnji neorganskog kalcijuma. Neorganski kalcij se talo\u017ei u hrskavici zglobova, \u0161to mo\u017ee dovesti do artritisa. Salicilna kiselina, koju sadr\u017ei grejp, funkcionira kao mo\u0107an antiseptik protiv bakterijskih i gljivi\u010dnih infekcija. Oboljeli od artritisa se preporu\u010duje da sem soka od grejpruta konzumiraju i jabukovo sir\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bogati vitaminima a siroma\u0161ni kalorijama. Svi agrumi obiluju bioaktivnim sastojcima: flavonoidima, karotenoidima, sterolima, limonoidima, vitaminom C itd. Upravo ovi sastojci odgovorne za ljekovita i preventivno antikancerogeno svojstvo citrusa. Flavonoidi ili bioflavonoidi (lat. flavus = \u017euto) su prirodni sastojci biljaka i prvobitno su nazivani vitaminom P (\u0161to je kasnije odba\u010deno). Postoje brojne studije o njihovom blagotvornom [&#8230;]\n","protected":false},"author":163,"featured_media":20590,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[108],"tags":[],"class_list":["post-20589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/users\/163"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20589"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20589\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neretvansko-zlato.org\/shop\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}